Trpanj - povijest

Povijest Trpnja

Još u prethistoriji čovjek je prepoznao privlačnost lokaliteta na kojem je danas smješten Trpanj, pa možemo pratiti kontinuitet življenja na ovom prostoru još od tih davnih vremena do danas.
Tako su na padinama brežuljka Gradine koji dominira pristaništem, nađeni primjerci prethistorijske keramike prostoručne izrade koji, uz tragove suhozidina , ukazuju da je tu bilo pretpovijesno naselje gradinskog tipa.
I na brežuljku sv. Roka nalazimo prethistorijske tragove na kojima je kasnije sazidana crkva.
Na trpanjskoj obali rimski osvajači zatekli su naselje ilirskih Plerejaca na padinama Gradine, a na vrhu tog brežuljka, u kasnoj antici, u nemirnom početku VI stoljeća, kada Goti vladaju Dalmacijom, Bizanski car Justinijan vodi borbu za ponovno osvajanje obale, te da bi osigurao pomorski put uz našu obalu podiže niz utvrda kao i trpansku Gradinu.
Trpanjci su prvi u Dalmaciji zahtjevali da se trgovačka korespodencija vodi na hrvatskom jeziku, u vrijeme kad je društveno ekskluzivna aristokracija i građani talijanskog odgoja negirali svaki kulturni karakter jeziku širokih masa, što je imalo odjek u čitavoj Dalmaciji, izazivajući bijes autonomaša davajući posprdni naziv trpanjcima "terribili farauni" što postaje ponos svakog Trpanjca.

Porijeklo imena - Trpanj

Ako riječ Trpanj dolazi od glagola "trpjeti", onda su žitelji ovog mjesta još u prvim njegovim počecima morali trpjeti i stoga što im priroda nije dala dovoljno meke, plodne zemlje i prostrane ravnice na kojoj bi s uspjehom mogli razviti svoj poljodjelski rad
Morali su teško trpjeti gledajući kako im je seoce zatvoreno sa sjevera neplodnim poljima punim hridi i škrtih škrapa, a s južne im se strane u neposrednoj blizini nadvila visoka brda.
Možda je naziv Trpnja i Grčkog porijekla, u značenju srp, jer hridine koje stršeći iz mora zaklanjaju njegovo Pristanišće zaista podsjeća na srp.

Recentna arheološka istraživanja - ilirska grobnica

Na lokalitetu kod Gornje Vručice, u prosincu 2009. vršena su arheološka istraživanja gomile koja je krila prapovijesnu ilirsku grobnicu. Gomila je smještena na sjeverozapadnim padinama brda Paškala, oko 3 km jugozapadno od Trpnja.

U prapovijesnom periodu gomila je podignuta iznad jednog prapovijesnog groba. Grob je oblika kamenog sanduka položenog u smjeru sjeverozapad-jugoistok. U grobu je pronađen ukop jedne individue sahranjene u zgrčenom položaju, na lijevom boku. Dno groba je popločano manjim, tankim kamenim pločama.
Ukopni prostor i rub gomile je označen kamenim prstenom kružnog tlocrta.

Gomila je podignuta na strmoj padini, pa je prije nasipanja zemlje i kamena podignuta suhozidna konstrukcija.

Pokretni nalazi pronađeni pri istraživanju gomile mogu se razvrstati u: novovjekovnu i prapovijesnu fazu. Najbroniji nalazi su ulomci prapovijesne keramike koji su datirani u rano i srednje brončano doba.